31. tematska sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske

31. tematska sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora „Hrvatska manjina u Europi: položaj i perspektive“

Na poziv g. Bože Ljubića, predsjednika Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskog Sabora, izaslanstvo „Zajednice Hrvata  u Republici Makedoniji“ Nevenka Kostovska, Predsjednica;  Žarko Kamčev, član Predsjedništva i Međunarodni Tajnik i Nenad Živković, Savjetnik Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH-predstavnik Hrvatske manjine za Makedoniju, 05.ožujka 2020 g. u Zagrebu je prisustvovalo na 31. tematskoj sjednici Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora: „Hrvatska manjina u Europi: položaj i perspektive“, zaedno so predstavnicima Hrvata iz 11 drugih Europskih država. 

Nakon uvodnih izlaganja Bože Ljubića, predsjednika Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskog sabora, državnog tajnika Zvonka Milasa (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske) i Ivana Gugana, potpredsjednika Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH te predstavnika hrvatske manjine, među kojima i Nanada Živkovića Savjetnika Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH-predstavnik Hrvatske manjine za Makedoniju, na sjednici je zaključeno kako institucije Republike Hrvatske, u suradnji s predstavnicima hrvatskih manjinskih zajednica, trebaju nastaviti i dodatno intenzivirati različite kontinuirane aktivnosti na stvaranju što boljih uvjeta za očuvanje i razvijanje nacionalnoga, jezičnoga, kulturnoga i vjerskoga identiteta pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica u svih 12 europskih država, a među kojima i u Sjevernoj Makedoniji. 

U svom izlaganju u Hrvatskom Saboru, Živković je istakao da je potrebno poduzimanje sustavnih i koordiniranih aktivnosti s ciljem definiranja statusa u onim državama u kojima Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina, što je primjer i Sjeverna Makedonija iako postoji bilateralni sporazum između dviju država o obostranoj zaštiti nacionalnih manjina. Potencirao je podupiranje strateških projekata, osnaživanje ljudskih potencijala te stručnih i znanstvenih kapaciteta pripadnika hrvatske nacionalne manjine te naglasio potrebu za još intenzivniji rad u okviru međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina (MMO), koji su se pokazali kao vrlo učinkovit mehanizam za unaprjeđenje manjinskih prava. 

Istovremeno Odbor je donio i zaključke vezane za položaj hrvatske manjine u svih 12 Europskih država a pri tome se ističu slijedeće aktivnosti: 

  • aktivan rad na poboljšanju statusa i položaja te povećanju ostvarenosti manjinskih prava u onim državama u kojima su Hrvati priznati kao nacionalna manjina (odnosno, nacionalna manjina, narodnost, jezična manjina ili narodna grupa, sukladno zakonodavstvu pojedine države ili na temelju međudržavnih/međunarodnih ugovora);
  • kvalitetna provedba postojećih i osmišljavanje novih projekata usmjerenih na očuvanje jedinstvene kulturne baštine i razvijanje nacionalnog identiteta, ali i na stvaranje što boljih životnih uvjeta koji će poticati ostanak autohtonih hrvatskih zajednica u svih 12  europskih država, 
  • podržavanje i razvijanje različitih modela učenja hrvatskoga jezika i kulture u manjinskim zajednicama, poticanje razmjene učenika i studenata, njihovih posjeta domovini i razvijanje programa za djecu i mlade; važno je, također i nadalje osiguravati i dodatno promovirati posebne upisne kvote za različite studijske programe na sveučilištima u Republici Hrvatskoj za pripadnike hrvatske nacionalne manjine;
  • poticanje svih vidova suradnje pograničnih županija s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine, s naglaskom na iskorištavanje mogućnosti financiranja iz EU fondova;
  • intenziviranje komunikacije i suradnje pripadnika hrvatske nacionalne manjine s Odborom za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora, Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskom maticom iseljenika i drugim nadležnim tijelima i institucijama Republike Hrvatske
  • jačanje međusobne povezanosti pripadnika hrvatske nacionalne manjine unutar jedne države, kao i unutar različitih država i s Republikom Hrvatskom te s Hrvatima u Bosni i Hercegovini i s hrvatskim iseljeništvom, čime se aktivno doprinosi razvoju suvremenog hrvatskog zajedništva na globalnoj razini.

Srijeda 10.06.2020