Zaključci I. sjednice drugog saziva

Zaključci prve sjednice drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Osvrtom na dostavljene Zaključke kao i na otvorena pitanja koja su iznesena na sjednici Savjeta Vlade RH posebna pozornost ukazana je pojednostavljenju postupka stjecanja hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda. Osnovana je radna skupina čiji je rad usmjeren na predlaganje zakonodavnih rješenja koja će pojednostaviti i ubrzati postupak stjecanja hrvatskog državljanstva Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i prilagodbu postupka načelima pomoći neukoj stranci te učinkovitosti i ekonomičnosti, posebno u pogledu međuresorne komunikacije. Prvi nacrt izmjena važećeg Zakona očekuje se u rujnu ove godine a njegovo usvajanje u Hrvatskom saboru do kraja ove godine.

Kako u svemu navedenom vrlo važnu ulogu imaju diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske, Vlada će i dalje inzistirati na pojačanoj međuresornoj suradnji kao i edukaciji službenika diplomatsko-konzularnih predstavništava u vezi svih pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Prepoznavši nužnost postojanja Registra Hrvata izvan RH pokrenuta je uspostava i u tijeku je pripremna faza pilot projekta uspostave digitalizirane baze podataka – Registra hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske (Registar) kao jedna od mjera koja može doprinijeti sveobuhvatnosti i sustavnosti ostvarivanja javnih politika Republike Hrvatske, posebice kvantitativnom i kvalitativnom unaprjeđenju gospodarske suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. S obzirom na korisni potencijal, Registar se može smatrati učinkovitom platformom za poticanje razvojnih projekata. Pilot faza uspostave Registra planira se okončati tijekom 2018. godine, nakon čega će se provesti njegova evaluacija i donijeti odluka o uspostavi produkcijske inačice Registra.

Jedan od najvažnijih ciljeva i aktivnosti koji se stavljaju pred Vladu Republike Hrvatske ali i pred hrvatske zajednice širom svijeta je očuvanje i njegovanje hrvatskog identiteta Hrvata koji žive izvan domovine. U tom pogledu provedene su dodatne aktivnosti koje pridonose unapređenju postojećih modela promicanja hrvatskog identiteta, tradicije, kulture i jezika u inozemstvu, kao i učenja hrvatskog jezika u Hrvatskoj za pripadnike hrvatskog iseljeništva. Vezano uz područje znanosti i obrazovanja ističemo kako je u suradnji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Sveučilišta u Zagrebu u ovoj godini osigurana posebna upisna kvota (za 217 studenata) za studij na studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu za pripadnike hrvatske manjine i hrvatskoga iseljeništva. Također, Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo je postupak odabira učitelja/koordinatora te će početkom školske godine 2018./2019. po jedan učitelj/koordinator hrvatske nastave biti upućen u Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Australiju. Stručni tim je u ožujku 2018. održao radionice s učiteljima hrvatskoga jezika i kulture u Sjedinjenim Američkim Državama, Chicagu i okolici.

U lipnju 2018. potpisan je Memorandum o osnivanju lektorata hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, koji će s radom započeti u akademskoj godini 2018./2019.

Dosad je zabilježeno više od tisuću korisnika u prosincu 2017. pokrenutog besplatnog internetskog tečaja hrvatskoga jezika, razina A1. Pokrenut je postupak za razvijanje A2 razine tečaja s planiranim početkom e-tečaja u listopadu 2018.

Pored navedenog pokrenuti su pregovori oko poboljšanja Programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj (Croaticum), koji je prepoznat kao kvalitetan i značajan Program za povratak svih onih koji su odlučili živjeti u domovini – posebice 3. i 4. generacija potomaka iseljenih Hrvata. Poboljšanje programa posebice se odnosi na: jednostavnije reguliranje boravka, reguliranje zdravstvenog osiguranja te mogućnosti rada za vrijeme trajanja Programa.

Povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, posebice mladih naraštaja jedna je od važnih aktivnosti ove Vlade, pa je u tom cilju pokrenut pilot projekt „Korijeni “. Cilj projekta je jačanje povezanosti i suradnje osnovnih škola koje pohađaju Hrvati izvan Republike Hrvatske s osnovnim školama u Republici Hrvatskoj, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, jačanje hrvatskog identiteta osnaživanjem veza s Hrvatskom na razini prilagođenoj dječjoj dobi i pružanje kontinuirane podrške učiteljima hrvatskog jezika i kulture u iseljeništvu, podršku hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini i iseljeništvu kroz njegovanje hrvatskog identiteta, povijesti, tradicije, kulture.

Vezano za hrvatsku manjinsku zajednicu u 12 europskih država intenziviran je rad međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu manjina: održane su tri sjednice, s Republikom Srbijom (siječanj 2018.), s Mađarskom (ožujak 2018.) i Republikom Makedonijom (lipanj 2018.) te je dogovoren termin održavanja sjednice s Crnom Gorom (rujan 2018.). Uloženi su dodatni napori usmjereni na poboljšanje položaja hrvatske manjine u Republici Srbiji. Posebno ističemo potporu Vlade Republike Hrvatske za kupnju zemljišta za izgradnju sjedišta Novinsko-izdavačke kuće „Hrvatska riječ“ u Subotici. Sukladno Zaključcima uloženi su dodatni napori usmjereni na definiranje statusa i jačanje položaja hrvatske nacionalne manjine u Republici Sloveniji. U veljači 2018. osnovano je i s radom započelo Povjerenstvo za status Hrvata u Republici Sloveniji sastavljeno od predstavnika Hrvata iz Slovenije i nadležnih institucija Republike Hrvatske.

Posebnu je pozornost Vlada usmjerila ka Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Potpora bosansko-hercegovačkim Hrvatima prioritet je ove Vlade kao i strateško pitanje od vitalnoga nacionalnog interesa. Podrška je konkretna i stalna, o čemu svjedoče mnogobrojni projekti koje Vlada Republike Hrvatske sufinancira iz područja kulture, obrazovanja, znanosti, zdravstva i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Ističemo i otvaranje Konzulata Republike Hrvatske u Vitezu, a planira se uskoro otvoriti još jedan, u Livnu, kako bismo na adekvatan način pružili administrativne usluge hrvatskim državljanima te poslali još jednu snažnu poruku potpore našim sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini.

Kako bi dodatno poboljšala uvjete poslovanja poduzetnika, politika Vlade usmjerena je na tri prioritetna područja – povoljnije, sigurnije i predvidljivije poslovno okruženje; tehnološku i inovacijsku sposobnost poduzeća radi podizanja kvalitete izvoza te učinkovitu javnu upravu i pravosuđe kroz modernizaciju i digitalizaciju.

Pored svega naprijed navedenog, sukladno članku 10. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske pokrenuta je inicijativa za određivanje Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Posebna pažnja posvećuje se pomoći pri povratku i useljavanju te provođenju mjera i programa za integraciju Hrvata povratnika i useljenika, pa je u tu svrhu izrađen Vodič za povratnike u Republiku Hrvatsku u kojem se nalaze osnove informacije o cjelokupnom državnom sustavu Republike Hrvatske, kao pomoć pri povratku.

Koristim priliku zahvaliti vam na trudu i zalaganju tijekom rada na Prvoj sjednici, a posebno na Zaključcima kojima ste ukazali na najbitnija pitanja od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U tom duhu zajedništva i konkretnih rješenja kojima pridonosimo boljitku naše domovine, s veseljem očekujem narednu sjednicu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate koja će se održati u Šibeniku od 9. – 11. studenoga 2018.

Zagreb, 17. do 19. prosinca 2017.