Održan 26. Forum hrvatskih manjina u Zagrebu u organizaciji „Hrvatske matice iseljenika“

U ponedjeljak, 6. prosinca 2021. u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika 26. po redu Forum hrvatskih manjina. Tema ovogodišnjeg foruma bit će „„Subetnički identiteti hrvatskih manjinskih zajednica – između tradicije i sredstva asimilacije“, na kojoj je prisustvovao i izaslanik ZHRSM – Nenad Nemet, Predsjednik ZHRSM- Ogranak Skopje 

Na Forumu hrvatskih manjina prisutni su bili sudionici Foruma iz Austrije, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Slovačke i Makedonije donijeli su sljedeće zaključke:

  • Izbor identiteta je jedno od temeljnih ljudskih potreba. To se odnosi kako na osobni identitet tako i na skupne identitete. Oni su međusobno neraskidivo povezani.
  • Tako su i pripadnost skupini i osjećaji vezani za nju temeljna ljudska potreba, a posljedično i jedno od temeljnih ljudskih prava.
  • Pripadnost nacionalnoj zajednici pripada u skupinu tih društveno, ekonomsko, kulturno pa i emocionalno nužnih potreba. Sami nacionalni identiteti nisu jednostavni i unutar sebe sadrže niz drugih identiteta različite starosti, oblika i složenosti. 
  • Navedeno postaje zamršenije kada se radi o nacionalnom osjećaju i, unutar njega, subetničkim identitetima skupina koje žive unutar država i zajednica koje gaje bitno drugačiji identitet. Pod time se misli na ono što obično zovemo manjinske skupine. 
  • Ova su obilježja bitne karakteristike i hrvatskih zajednica koje tradicionalno žive u zemljama hrvatskoga okruženja. Činjenica kako one u sebi sadrže niz subetničkih identiteta, koji su posljedica specifičnoga povijesnoga razvoja, regionalnoga podrijetla, identitetskih traženja ne mijenja bitno neoborivu činjenicu njihove suštinske pripadnosti i uklopljenosti u hrvatski nacionalni identitet.
  • Subetnički identiteti unutar tradicionalnih hrvatskih zajednica u Hrvatskoj okolnim zemljama bitan su dio njihova identiteta i, posljedično, zajedničkoga hrvatskoga nacionalnoga identiteta.
  • Premda su ovi subetnički identiteti važni, oni ne mogu biti nadomjestak za hrvatski nacionalni identitet. Izvan njega oni ne mogu dugoročno opstati. Štoviše, uastrajati na subetničkom identitetu kao jedinoj opredijeljenosti ili pripadnosti dovodi u pitanje sam položaj određene zajednice i dugoročno nazadovanje njenoga kulturnoga izričaja. 
  • Davanje prednosti subetničkim identitetima hrvatskih zajednica pred hrvatskim nacionalnim identitetom u okolnim zemljama ugrožava njihov opstanak. Davanje subetničkim identitetima uloge koju ne mogu obavljati znači široko otvaranje vrata djelomičnoj ili potpunoj asimilaciji tradicionalnih hrvatskih zajednica u okolnim zemljama. Posebno je zabrinjavajuće ako takva nastojanja uživaju izravnu ili neizravnu potporu vlasti i institucija zemalja u kojima ove hrvatske zajednice žive. Takvu praksu osuđujemo i očekujemo da se s njome u najkraćem roku prekine.
  • Poticati subetničku opredijeljenosti ili pripadnost prihvatljivo je ukoliko može u nekim posebnim okolnostima uvođenje subetničkoga identiteta pokrenuti promicanje ili potpomoći ponovno uspostavljanje zajednice, koja je u povijesnome međuvremenu izgubila kolektivni osjećaj o zajedničkom podrijetlu. 
  • Na drugoj strani želimo ukazati na nedovoljnu prisutnost i uvažavanje identitetskih obilježja tradicionalnih hrvatskih zajednica u okviru glavne struje hrvatskoga nacionalnoga identiteta. Njihovi kulturni elementi trebaju biti utjelovljeni kao konstitutivan dio globalnoga hrvatskoga identiteta. Time se smanjuje i mogućnost zloupotrebe subetničkih identiteta tradicionalnih hrvatskih zajednica u okolnim zemljama i utvrđuje zajednički kulturni prostor u okruženju povijesne migracije ili tradicionalne konstitutivne prisutnosti.

Četvrtak 30.12.2021